Korak po korak do osnivanja zadužbine i fondacije u Srbiji

Neki je mudrac jednom rekao da na ovom svetu ništa nije zauvek. I premda je prosečan ljudski životni vek 79 godina, nasleđe ostaje zauvek. Mnogi filantropi su svoje živote posvetili stvaranju boljeg društva, a njihovo je nasleđe i dalje dobro poznato i itekako živo.

U tom pogledu, najbolji način da se društvu pomogne i ostavi neizbrisiv trag jeste uspostavljanje zadužbine ili fondacije. Iako oba pravna oblika imaju puno toga zajedničkog, razlike su itekako prisutne.

Zakon o zadužbinama i fondacijama (“Sl. glasnik RS”, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) („Zakon“) definiše zadužbinu kao pravno lice bez članova kojem je osnivač namenio određenu imovinu (imovinu, prava, novčana sredstva) radi dobročinog ostvarivanja opštekorisnog cilja ili privatnog interesa, odnosno cilja koji nije zabranjen zakonom, dok je fondacija pravno lice bez članova i osnovne imovine koje je osnovano radi dobročinog ostvarivanja opštekorisnog cilja koji nije zabranjen zakonom.

Jednostavno, može se reći da su zadužbine i fondacije neprofitne nevladine organizacije koje služe društvu.

Osnivanje zadužbine/fondacije

Zadužbina i fondacija se osnivaju osnivačkim aktom koji predstavlja njihov konstitutivni akt.

Osnivanje zadužbine zahteva prenos sredstava u iznosu od najmanje 30.000 evra koja služi zadužbini za ostvarivanje svojih ciljeva. Preneta sredstva mogu da se sastoji od imovine (pokretne i nepokretne), obligacionih potraživanja i prava industrijske svojine, kao i novčanih sredstava (deviznih i dinarskih).

Izuzetno, visina prenetih sredstava na zadužbinu može biti i manja od zakonom propisane, pod uslovom da je pribavljeno mišljenje nadležnog organa (Ministarstva kulture ili nadležnog organa za poslove kulture AP Vojvodine), u kojem se navodi da je imovina prenesena na zadužbinu dovoljna kako bi se ostvarili ciljevi.

Za razliku od zadužbine, osnivanje fondacije ne zahteva bilo kakav prenos imovine na fondaciju u trenutku osnivanja.

Isključivo od volje osnivača zavisi da li će osnovati zadužbinu ili fondaciju. Na primer, ako osnivač želi da zavešta ili pokloni svoju imovinu, kako bi se ista koristila za javne namene, zadužbina može biti podesniji statusno-pravni oblik raspolaganja tom imovinom od fondacije, zbog posebnog pravnog režima zaštite imovine propisane Zakonom i statutom.

Upis u Registar zadužbina i fondacija

Zadužbine i fondacije stiču svojstvo pravnog lica upisom u Registar zadužbina i fondacija koji se vodi u okviru Agencije za privredne registre („Registar“) i ne mogu otpočeti sa delovanjem pre upisa u Registar.

Sticanjem svojstva pravnog lica zadužbina, odnosno fondacija može da zaključuje ugovore i preduzima druge pravne radnje u svoje ime i za svoj račun, može da stiče sopstvenu imovinu, za obaveze preuzete u pravnom prometu odgovara samo svojom imovinom, a ne imovinom osnivača i članova, uživa budžetske i poreske povlastice kao i mogućnost finansiranja od stranih donatora.

Ko upravlja zadužbinama i fondacijama?

Prema zakonu, zadužbinom, odnosno fondacijom, upravljaju Upravni odbor i upravitelj, pri čemu Upravni odbor mora da ima najmanje tri člana.

Pored toga, zadužbine i fondacije mogu imati i druge organe ako su oni predviđeni statutom. To može biti nadzorni odbor, programski savet i slično.

Naziv zadužbine i fondacije

Naziv zadužbine i fondacije određuje se osnivačkim aktom i statutom i mora sadržati reč “zadužbina”, odnosno “fondacija”.

Naziv zadužbine i fondacije može sadržati i ime određenog fizičkog ili pravnog lica, države, domaće ili strane organizacije, međunarodne organizacije ili teritorijalne jedinice, pod uslovima propisanim zakonom.

U slučaju korišćenja imena nekog fizičkog lica u nazivu potrebna je njegova saglasnost. Ako je to lice umrlo, saglasnost za upotrebu imena daju naslednici prvog naslednog reda. Ako nema naslednika prvog naslednog reda, ministarstvo nadležno za poslove kulture donosi odluku o korišćenju imena osobe od velikog istorijskog značaja, uzimajući u obzir ciljeve i značaj zadužbine i fondacije.

Obavljanje privredne delatnosti zadužbine i fondacije

Iako su primarno osnovane kao neprofitne organizacije za pomoć društvu, zadužbine osnovane radi ostvarivanja opštekorisnog cilja i fondacije mogu takođe sticati prihode obavljanjem poslovne delatnosti pod sledećim uslovima:

  1. da je privredna delatnost u vezi sa ciljevima zadužbine i fondacije;
  2. da je delatnost predviđena statutom;
  3. da se radi o sporednoj, a ne primarnoj delatnosti zadužbine i fondacije;
  4. da su delatnosti upisane u registar zadužbina i fondacija.

Kada je reč o četvrtom od navedenih uslova, ističemo da iako je jedna delatnost upisana u registar zadužbina i fondacija, to ne isključuje mogućnost da zadužbina i fondacija mogu obavljati i druge privredne delatnosti definisane internim propisima.

Upis predstavništava stranih zadužbina i fondacija

Pod stranom zadužbinom i fondacijom podrazumeva se pravno lice bez članova sa sedištem u drugoj državi organizovano saglasno propisima te države radi ostvarivanja opštekorisnog cilja, odnosno interesa koji nije zabranjen zakonom.

Strane zadužbine i fondacije mogu delovati na teritoriji Republike Srbije. Međutim, neophodno je prethodno izvršiti njihov upis u Registar predstavništava stranih zadužbina i fondacija, na osnovu zahteva i neophodne dokumentacije.

Poreski aspekt sredstava koje stiču zadužbine/fondacije

Zadužbine i fondacije ne plaćaju poreze na sredstva koja primaju radi ostvarivanja opštekorisnog cilja (od dobrovoljnih priloga, poklona, donacija, finansijskih subvencija, zaostavština, i sl.).

Pregled osnovnih razlika između zadužbine i fondacije:

 ZADUŽBINAFONDACIJA
Osnovna sredstva neophodna za osnivanjePotrebna – zakonom utvrđeni minimalni iznos od 30.000 evra u dinarskoj protivvrednostiNisu potrebna nikakva  osnovna sredstva
Cilj osnivanjaMože se osnovati kako za ostvarivanje opštekorisnog, tako i za ostvarivanje privatnog cilja.Može se osnovati samo radi ostvarivanja opštekorisnog cilja.
Pravni osnov za osnivanjeMože se osnovati aktom o osnivanju, ugovorom o osnivanju, kao i zaveštanjem (mortis causa).Može se osnovati samo aktom o osnivanju ili ugovorom o osnivanju.

ZA VIŠE INFORMACIJA KONTAKTIRAJTE:

Emilija Radojev

Emilija Radojev Anđelić

Advokat | Viši saradnik
Dina Bošković

Dina Bošković

Advokatski pripravnik
PODELI PUTEM: