Poreska utaja u Srbiji: Krivičnopravna procedura

Utaja poreza predstavlja ozbiljan problem u savremenom ekonomskom sistemu Srbije. Kako poreski propisi postaju sve složeniji, pojedinci i privredna društva se često nađu nenamerno upleteni u postupke u vezi sa porezom ili se u težim slučajevima suočavaju sa optužbama za poresku utaju. Razumevanje pravnog aspekta poreske utaje i njenih pravnih implikacija je od najveće važnosti za svakoga ko posluje u okviru fiskalnog sistema Srbije.

Krivičnopravni aspekt (član 225. Krivičnog zakonika)

Da bi se utaja poreza u potpunosti razumela, ključno je početi sa jasnom definicijom unutar srpskog pravnog okvira. Poreska utaja, kako je propisano u Krivičnom zakoniku, odnosi se na radnje davanja lažnih podataka ili neprijavljivanja stečenih prihoda ili drugih činjenica koje su od uticaja na utvrđivanje poreskih obaveza, u nameri potpunog ili delimičnog izbegavanja plaćanja poreza. Ovo obuhvata različite aktivnosti, kao što su neprijavljivanje prihoda, neosnovano iskazivanje troškova, skrivanje imovine ili sprovođenje raznih prevarnih šema.

Težina zaprećenih kazni za poresku utaju u Srbiji je direktno proporcionalna visini obaveze koja se izbegava:

  • ukoliko iznos poreza čije se plaćanje izbegava prelazi milion dinara (oko 8.500 evra) zaprećena je kazna zatvora u trajanju od jedne do pet godina i obavezna novčana kazna,
  • ukoliko iznos poreza čije se plaćanje izbegava prelazi 5 miliona dinara (oko 43.000 evra) zaprećena je kazna zatvora u trajanju od dve do osam godina i obavezna novčana kazna,
  • ukoliko iznos poreza čije se plaćanje izbegava prelazi 15 miliona dinara (oko 128.000 evra) zaprećena je još strožija kazna zatvora u trajanju od tri do deset godina i obavezna novčana kazna.

Poreska kontrola i krivično gonjenje za poresku utaju

Poreska uprava kontroliše prijavljivanje i naplatu poreza i ovaj državni organ ima ključnu ulogu u otkrivanju nepravilnosti kod poreskih obveznika. Kada Poreska uprava sprovodi poreske kontrole poreskih obveznika i identifikuje potencijalne nepravilnosti, to čini u postupku koji je detaljno pravno regulisan. Ključne faze u ovom procesu podrazumevaju:

  1. Zapisnik o poreskoj kontroli i utvrđenim nepravilnostima: Kada se u toku poreske kontrole otkriju nepravilnosti na strani poreskog obveznika, poreski inspektor sačinjava zapisnik u kojem se detaljno dokumentuju sve relevantne činjenice i nalazi. Ovaj zapisnik služi kao činjenični osnov nadležnim organima u daljem postupanju povodom potencijalne poreske utaje;
  2. Sektor Poreske policije: Ukoliko činjenice i okolnosti ukazuju na postojanje osnova sumnje da je izvršeno poresko krivično delo, poreski inspektor sastavlja izveštaj i zajedno sa pribavljenim dokazima ih dostavlja Poreskoj policiji, koja radi otkrivanja poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca u predistražnom postupku postupa kao organ unutrašnjih poslova i ovlašćena je da preduzima sve potražne radnje, izuzev ograničenja kretanja. U skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje krivični postupak, Poreska policija može pozivati i saslušavati osumnjičenog, uključujući i njegovo prinudno dovođenje, zatim pre pokretanja krivičnog postupka izvršiti pretresanje stana, poslovnih ili drugih prostorija, prevoznih sredstava i lica i izvršiti privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku za poreska krivična dela. Pretresanje stana i drugih prostorija može se vršiti samo na osnovu naredbe suda i uz prisustvo dva svedoka.
  3. Krivična prijava: Na osnovu prikupljenih obaveštenja, kao i na osnovu činjenica i dokaza iz izveštaja poreskog inspektora, Poreska policija sastavlja krivičnu prijavu i podnosi je nadležnom javnom tužiocu, koji preduzima dalje gonjenje u pogledu učinjene poreske utaje. Ako Poreska policija na osnovu izveštaja poreskog inspektora iz poreske kontrole, utvrdi da činjenice i okolnosti koje je poreski inspektor naveo u izveštaju ne ukazuju na postojanje osnova sumnje da je izvršeno poresko krivično delo, te da nema uslova za podnošenje krivične prijave, inspektor poreske policije o tome obaveštava direktora nadležne filijale Poreske uprave radi podnošenja zahteva za pokretanje poreskog prekršajnog postupka.
  4. Krivični postupak: Po prijemu krivične prijave, javni tužilac preduzima dokazne radnje u cilju vođenja krivičnog postupka protiv osumnjičenih poreskih obveznika za krivično delo poreske utaje. Ovo podrazumeva sprovođenje istrage, prikupljanje dokaza (za koje je specifično da sprovodi isključivo Poreska policija) i na kraju, podizanje optužnih akata protiv osumnjičenih za učinjenu poresku utaju.

Bitno je napomenuti da je ceo proces, od poreskih kontrola do potencijalnog krivičnog gonjenja, detaljno zakonski i podzakonski regulisan.

Šta učiniti ako ste optuženi za poresku utaju

Suočavanje sa optužbama za poresku utaju je ozbiljna situacija, u kojoj je bitno zapamtiti da imate zakonska prava i opcije da se zaštitite i rešite situaciju na odgovarajući način. Trebalo bi posebno uzeti u obzir sledeće korake ako ste osumnjičeni za krivično delo poreske utaje:

  1. Potražite pravnog zastupnika: Jedan od najvažnijih koraka koji treba da preduzmete je da se konsultujete sa iskusnim poreskim savetnikom ili advokatom (s tim da napominjemo da vas samo advokat može zastupati u krivičnom postupku) koji vam mogu pružiti vredan pravni savet, zaštititi vaša prava i voditi vas kroz ceo pravni proces;
  2. Prikupite dokumentaciju: Prikupite i organizujte sve relevantne finansijske evidencije, poreske prijave i dokumente koji se odnose na predmet poreske kontrole. Ovi dokumenti mogu poslužiti kao ključni dokaz u vašoj odbrani i pomoći u razjašnjavanju svih nesporazuma;
  3. Nemojte komunicirati sa poreskim organima bez pravnog zastupnika: Važno je da ne dajete bilo kakve izjave ili informacije poreskim organima bez prisustva vašeg advokata koji vam može pomoći u komunikaciji sa poreskim organima kako biste osigurali da su vaša prava zaštićena;
  4. Istražite moguća rešenja: U zavisnosti od specifičnih okolnosti vašeg slučaja, možete sa vašim advokatom istražiti različite opcije, kao što su pregovori sa poreskim organima, sklapanje sporazuma o priznanju krivičnog dela ili osporavanje optužbi na sudu;
  5. Pripremite se za pravni postupak: Ako vaš slučaj dođe do krivičnog postupka, vaš advokat će sa vama pripremiti strategiju odbrane. Ovo može uključivati predlaganje dokaza u vašu korist i osiguravanje zaštite vaših prava tokom suđenja.

Zapamtite da optužba za poresku utaju ne znači i da ste krivi. Uz pomoć stručnog advokata i pažljivog odgovora na zahteve pravne procedure, možete zaštititi svoja prava i raditi na rešavanju situacije na najbolji mogući način.

Poreska utaja ima pravne, finansijske i lične implikacije koje podjednako pogađaju kako pojedince, tako i privredna društva. S toga je bitno da donosite informisane odluke i ukoliko je potrebno obezbedite pravnu podršku potrebnu za snalaženje na ovom složenom terenu.

ZA VIŠE INFORMACIJA KONTAKTIRAJTE:

Dušan Vukadin

Advokat | Viši savetnik

Stefan Svilar

Viši Saradnik
PODELI PUTEM: