Elektronsko dostavljanje podnesaka u parničnom postupku – mit ili realnost?

U trenutku kada tehnologija može da nam pomogne da značajno povećamo efikasnost na svim poljima poslovanja, ni funkcionisanje pravnog sistema Republike Srbije ne sme ostati imuno na dobrobiti koje pruža elektronsko poslovanje. Mogućnost dostavljanja podnesaka sudu korišćenjem elektronske pošte predstavlja odličan način da se unapredi komunikacija sa organima vlasti. Međutim, iako ova mogućnost već duže vreme postoji, ne može se reći da je u potpunosti zaživela, niti da je preuzela primat nad klasičnim dostavljanjem pismena sudu (na pisarnici ili putem preporučene pošte).

Naime, Zakon o parničnom postupku („ZPP“) koji reguliše procesno parnični postupak, a shodno se primenjuje i na druge postupke, pružio je mogućnost da se podnesci sudu upućuju putem elektronske pošte i jasno definisao da i ovakvi podnesci ispunjavaju uslov pisane forme. Drugim rečima, imaju isto procesno dejstvo kao svi drugi pisani podnesci.

U tom pogledu, ZPP upućuje i na poseban zakon kojim se predviđaju i dodatne pretpostavke bez kojih se podnesak ne smatra uredno dostavljen sudu, a to je Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Posebni zakon).  

Posebnim zakonom propisano je da se u komunikaciji sa organom vlasti podnosilac može identifikovati korišćenjem šeme elektronske identifikacije što podrazumeva da je identitet potpisnika potvrđen elektronskom šemom, metaforično nazvanoj – kvalifikovani elektronski potpis.  

Drugim rečima, za elektronsku komunikaciju sa sudom, odnosno elektronsko dostavljanje podnesaka sudu preduslov jeste posedovanje kvalifikovanog elektronskog potpisa.

Ukoliko još uvek nemate kvalifikovani elektronski potpis instrukcije u vezi postupka izdavanja elektronskog potpisa možete pronaći na internet strani pružaoca usluge elektronske uprave.

Nakon što ste pribavili elektronski potpis, za slanje elektronskog podneska moraju se dalje ispuniti i sudske procedure koje su definisane Sudskim poslovnikom („Poslovnik“), a kako bi se osiguralo uredno dostavljanje.

Sudski poslovnik bliže uređuje da se elektronska pismena u obliku originalnog elektronskog dokumenta snabdevena odgovarajućim elektronskim potpisom i integrisana vremenskim žigom mogu u sudu primiti na adresu elektronske pošte koja je od suda određena za prijem elektronskih podnesaka ili drugim elektronskim putem, u skladu sa zakonom.

Kako se dostavlja elektronski podnesak?

  1. Podnesak mora biti u obliku originalnog elektronskog dokumenta i sadržati elektronski potpis i integrisani vremenski žig,
  2. Podnesak bi trebalo dostavljati na tačno namenjenu adresu elektronske pošte određenu od strane suda,
  3. Sud podnesak prima pomoću posebnog programa za prijem kojim i proverava elektronski potpis i vremenski žig,
  4. Sud potom šalje potvrdu o prijemu putem elektronske pošte, a najkasnije u roku od 6 radnih sati,
  5. Primljena elektronska pismena unose se u program za upravljanje predmetima i prenosе se štampanjem u pisani oblik i sa njima se postupa kao i sa svim drugim pismenima,
  6. Svakako, primljena elektronska pismena čuvaju se u informacionom sistemu ili odgovarajućem programu – medijima koji omogućavaju trajnost elektronskog zapisa za utvrđeno vreme čuvanja.

Nakon što se sačini podnesak u elektronskom programu, uz ispunjavanja osnovnih procesnih uslova za svaki podnesak, u posebnom programu potom se vrši potpisivanje elektronskog dokumenta unošenjem šifre za elektronski potpis, nakon čega se selektovanjem označava mesto na dokumentu na kome će se pojaviti elektronski potpis zajedno sa integrisanim vremenskim žigom, što je zapravo tačno vreme potpisivanja.  

Adresa elektronske pošte pošiljaoca nije dakle u tom pogledu relevantna, ali je svakako preporuka za privredne subjekte da uvek koriste adresu registrovanu kod Agencije za privredne registre za elektronsku komunikaciju.

Sa druge strane, adresa elektronske pošte suda kao primaoca bi dakle trebalo da bude tačno određena i namenjena za dostavljanje elektronskih podnesaka. U praksi jedan broj sudova ima tačno namenjenu imejl adresu na kojoj se mogu dostaviti elektronski podnesci, kako je Poslovnikom i određeno, dok još uvek postoje sudovi koji i dalje nemaju posebno određenu adresu elektronske pošte za ove namene.

Međutim, ovo nе znači da isti automatski neće primiti vaš elektronski podnesak, već dostavljanje možete izvršiti na neku drugu adresu elektronske pošte, koja je namenjena za opštu komunikaciju. Međutim, bez potvrde o prijemu, urednost dostavljanja može biti pod znakom upitnika, tako da svakako nije preporuka za materijalno važne podneske.

Dostavljanje elektronskim putem se smatra izvršenim pod uslovom da je takvim načinom dostavljanja moguće da se obezbedi povratni podatak da je lice primilo pismeno.

Da li je moguće urediti elektronski dokument?

Sudski poslovnik u ovom pogledu predviđa da seelektronski dokument može urediti ukoliko ne može biti pročitan ili ne ispunjava tehničke uslove, sud o tome bez odlaganja obaveštava podnosioca, poziva ga da podnesak uredi u ostavljenom roku i ukazuje mu na posledice takvog propuštanja.

Sa druge strane, kako elektronski podnesak podleže istim pravilima kao i drugi podnesci, to znači i da sud ima sva procesna ovlašćenja da ceni ispunjenost uslova za postupanje po istom i njegovu urednost u smislu odredaba ZPP-a.

Problemi u praksi – Obaveznost upotrebe pečata?

Posebnu problematiku predstavlja neusklađenost između zakona koji regulišu obavljanje profesija advokature i sudskih veštaka sa Posebnim zakonom. Ovo iz razloga što sudski veštaci i advokati i dalje upotrebljavaju pečat, što podrazumeva isključivo otiskivanje pečata na papirnu formu dokumenta.

Sa druge strane, Zakon o advokaturi i dalje propisuje da je advokat dužan da na svaku ispravu, dopis ili podnesak koji je sastavio stavi svoj potpis i peča, dok sa druge strane ne postoji mogućnost za pribavljanje elektronskog pečata u ovoj delatnosti.

Drugim rečima, da bi se sastavio elektronski dokument, ali istovremeno i ispunila zahtevana forma, dokument bi zapravo prvo trebalo fizički odštampati, otisnuti pečat, a tek potom elektronski potpisati. Svakako se dešava i da kolege advokati, dostave svoje podneske bez ili elektronskog potpisa ili pečata, ali time rizikuju posledice neurednosti takvog podneska.

Problem u praksi predstavlja upravo činjenica da određeni sudovi i dalje nemaju posebno određenu adresu elektronske pošte za ove namene, te je samim tim pitanje urednosti dostavljanja na ovaj način upitno, dok ne postoji ni sigurnost da će na takvu elektronsku poštu od suda pristići neophodna potvrda o prijemu.

Na kraju, u ovom delu se nije značajno napravio pomak, jer i pored mogućnosti elektronskog dostavljanja podneska, rezultat jeste da sud takav podnesak mora fizički ištampati i uputiti drugoj strani ili stranama, pa zapravo ovaj proces može čak produžiti trajanje dostavljanja nasuprot inicijalnoj nameri. 

Konačno, bez mogućnosti elektronskog pristupa spisima predmeta odnosno pristupa elektronskom portalu suda i direktnog elektronskog slanja drugoj parničnoj strani preko elektronskog portala suda, ne može se očekivati da u ovom pogledu značajno zaživi elektronska komunikacija.

Činjenica je da u našem sudstvu već postoje značajne predispozicije za formiranja takvog online sistema, jer se celokupni spisi predmeta svakako skeniraju i vode i u elektronskoj formi, te se nadamo pomacima i u ovom pogledu. Izvesno je i da bi za početak i samo male izmene u Zakonu o advokaturi, omogućile brže obavljanje elektronske komunikacije.

ZA VIŠE INFORMACIJA KONTAKTIRAJTE:

Emilija Radojev

Emilija Radojev Anđelić

Advokat | Viši saradnik

Lidija Marković

Advokatski pripravnik
PODELI PUTEM: