Vlada Republike Srbije je uputila u proceduru predlog dopuna Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Zakon”), kojim se prvi put uvodi mogućnost zaštite jedine nepokretnosti dužnika od prinudne prodaje. Iako se najavljene izmene predstavljaju kao korak ka većoj socijalnoj pravdi i zaštiti osnovnog životnog prostora građana, predloženi uslovi za ostvarivanje prava na zaštitu ocenjuju se kao izuzetno restriktivni.
Prema novom predlogu Zakona, članom 151b bi bilo propisano da nepokretnost ne može biti prodata u izvršnom postupku ako su ispunjeni svi sledeći uslovi:
- ako se radi o jedinoj nepokretnosti izvršnog dužnika,
- ako se radi o nepokretnosti na kojoj izvršni dužnik ima prebivalište najmanje pet godina pre podnošenja predloga za izvršenje, ako ta adresa nije pasivizirana,
- ako se radi o nepokretnosti površine do 60m2,
- ako glavnica potraživanja koje se namiruje ne prelazi polovinu tržišne vrednosti nepokretnosti utvrđene u skladu sa aktom jedinice lokalne samouprave,
- izvršni dužnik u periodu od tri godine pre dana podnošenja predloga za izvršenje nije prodao ili poklonio drugu nepokretnost ili se odrekao prava na nasleđivanje nepokretne imovine ili zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju.
U predlogu Zakona se navodi da će o ispunjenosti gore navedenih uslova u pogledu nepokretnosti odlučivati nadležan sud za odlučivanje o predlogu za izvršenje, te da ukoliko u predlogu za izvršenje bude označena nepokretnost kao predmet izvršenja, sud će po službenoj dužnosti utvrditi da li postoje uslovi za primenu člana 151b Zakona.
Sud će odbiti predlog za izvršenje ako utvrdi da se radi o nepokretnosti koja ispunjava uslove iz člana 151b. Inače, izvršni dužnik može da izjavi pravni lek protiv rešenja o izvršenju zbog pogrešne primene člana 151b.
Iako novi predlog Zakona ima za cilj da zaštiti građane od gubitka doma zbog manjih dugova, stručnjaci upozoravaju da će retko ko ispuniti stroge uslove. Posebno je sporna primena kod stambenih kredita, gde su dužnici već dali saglasnost na izvršenje hipoteke. Nejasno je i da li će sudovi striktno primenjivati zakon ili će uvažavati socijalne okolnosti. Da bi zaštita bila delotvorna, biće neophodna jasna praksa i dodatne dorade kroz javnu raspravu.